Šta učiniti u slučaju diskriminacije

Kome se možete obratiti za zaštitu od diskriminacije

  1. Povereniku za zaštitu ravnopravnosti
  2. Inspekciji rada
  3. Sudu
  4. Ombudsmanu

 

1. POVERENIK ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Preporuka je da se prvo obratite Povereniku za zaštitu ravnopravnosti.

Nadležnosti poverenika reguliše Zakon o zabrani diskriminacije.

Vaš prvi korak je da povereniku uputite pritužbu. Na sledećoj stranici sajta poverenika nalazi se obrazac pritužbe koji možete preuzeti. Tu su i informacije ko osim vas, u vaše ime, može podneti pritužbu, šta ona treba da sadrži i sl. Kada popunite pritužbu možete je poslati običnom ili elektronskom poštom. Na pritužbu ne plaćate nikakvu taksu.

Postupanje Poverenika

  • Kada poverenik dobije vašu pritužbu onda je roku od 15 dana dostavlja osobi na koju se pritužba odnosi i od nje traži da se izjasni o navodima u pritužbi. Rok za izjašnjenje je 15 dana.
  • Ukoliko se osoba protiv koje ste podneli pritužbu ne izjasni, poverenik će nastaviti da radi na vašem slučaju. Može zatražiti izjašnjavanje svedoka a ako proceni da postoje mogućnosti može pokušati i da vas pomiri sa diskriminatorom. U tom slučaju pokreće postupak mirenja (medijacije) .
  • Povrenik ima rok od 90 dana da odluči o vašoj pritužbi. U tom roku on prvo daje mišljenje da li je bilo diskriminacije. Ako jeste, onda uz mišljenje donosi i preporuku diskriminatoru na koji način da ukloni prepreke koje su dovele do diskriminacije.
  • Diskriminator ima obavezu da u određenom roku obavesti poverenika šta je preduzeo po njegovoj preporuci a ako to ne uradi, poverenik će ga opomenuti i dati mu novi rok za sprovođenje mera iz preporuke. Ukoliko se i tada diskriminator ogluši o preporuke, tada poverenik obaveštava javnost o tome da se diskriminator oglušio o preporuku.

Prednosti i mane obraćanja povereniku:

  • prednost je što postupak mora biti rešen u kratkom roku, a osoba koja podnosi pritužbu nema troškove. Za razliku od postupka pred sudom koji su u praksi dugotrajni (iako za njih važi hitno postupanje) i skupo koštaju.
  • prednost je i to što postoji mogućnost da poverenik, zajedno sa društvenom organizacijom koja se bavi zaštitom ljudskih prava, na sudu zastupa diskriminisanu osobu. Odnosno, ima pravo da podnosi prekršajne prijave zbog povrede prava predviđenih antidiskriminacionim propisima (prema čl.33, tačka 4 Zakona o zabrani diskriminacije.)
  • mana postupka je što poverenik nije ovlašćen da kažnjava diskriminatora na način kako to može uraditi inspekcija ili sud. Preporuke Poverenika su konačne, ne postoji mogućnost da se žalite, kao što možete na sudu.

 

2. INSPEKCIJA RADA

Nadležnost

Inspekcija rada je zadužena za kontrolu sprovođenja propisa iz oblasti radnog zakonodavstva i bezbednosti na radu, kao i drugih, srodnih zakona i propisa.
Otuda Inspekcija rada ima nadležnosti i u slučajevima diskriminacije na radu.

To znači da se inspekciji možete obratiti ukoliko smatrate da ste diskriminisani po nekom od elemenata navedenih u čl. 20 Zakona o radu. Odnosno, sve što se odnosi na uslove zapošljavanja, zatim rada na crno, problema u vezi sa prekovremenim radom, zaradama i drugim isplatama, kao što su porodiljske naknade i naknade zarada zbog odsustva radi nege deteta ili problemi zbog sindikalnog aktivizma, mobinga, nebezbednog rada itd.

Kako podneti prijavu?

Inspekciji se možete obratiti usmeno u sedištu inspekcije i na taj način podneti prijavu. Možete i napisati prijavu pa je odneti lično u inspekciju, možete je poslati običnom poštom ili e-mailom.

Za pisane prijave Inspekcija nema poseban formular. Prijavu sami sastavite, dovoljno je na jednoj strani. Prvo napišete šta je predmet vaše prijave, (npr. rad na crno, neplaćen prekovremeni rad, mobing itd) pa navedete svoje ime i prezime i kontakt. Zatim napišite podatke o poslodavcu (naziv firme, adresa sedišta, odgovorno lice) Nakon toga opišite problem na koji se žalite, događaje koji su doveli do problema, navedite imena svedoka – ako imate njihov pristanak. Ukoliko imate neku dokumentaciju (fotokopije) i njih priložite uz prijavu i predajte Inspekciji rada.

Kancelarije Inspekcije rada nalaze se u sedištima okruga.
Kontakt podaci inspekcije rada sa portala eUprave

U pojedinim okruzima inspekcije rada su uvele telefon za anonimne prijave “rada na crno” kako bi ohrabrile što veći broj radnika da prijave poslodavce koji imaju neprijavljenje radnike, a da za to ne snose posledice. Proverite da li Inspekcija u vašem okrugu ima telefon za anonimne prijave.

Postupanje inspekcije

Dva su razloga zbog kojih inspektor dolazi u firme: ili po prijavi radnika/radnice ili u redovnu kontrolu. Bez obzira na razlog, inspektor o razlogu dolaska nema pravo da informiše poslodavca. Dakle, ako je inspektor došao po vašoj prijavi u kontrolu nema pravo da to kaže poslodavcu. Pošto obavi inspekciju on ima rok od mesec dana od momenta kada ste podneli prijavu da okonča postupak. Izuzetno, rok može biti produžen na dva meseca u slučajevima kada je inspektoru potrebno više vremena da utvrdi činjenice.

Kada inspektor u kontroli utvrdi da je poslodavac kršio zakon on donosi rešenje i poslodavcu nalaže da u određenom roku otkloni zakonske prestupe. Poslodavac je dužan da najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za otklanjanje propusta obavesti inspekciju rada o izvršenju rešenja. Ukoliko inspektor rada utvrdi da je poslodavac povredom zakona ili drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi izvršio prekršaj, on će protiv njega podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Inače, za kršenje zabrane diskriminacije (iz čl.18 Zakona o radu) poslodavac minimalno može biti prekršajno kažnjen sa 600.000 a maksimalno sa 1.500.000 dinara.

Osoba koja je podnela prijavu ima pravo da tokom postupka u inspekciji rada traži informacije o tome dokle se stiglo u rešavanju njenog problema a po okončanju postupka inspektor je dužan da podnosioca prijave obavesti kako je postupak okončan, odnosno koje mere su preduzete.

Nezakonit otkaz – posebna procedura
Za vas ne postoje rokovi u kojima se morate obratiti inspekciji od momenta kada ste bili izloženi diskriminaciji, ali je najbolje da uvek to što pre uradite. Međutim, postoji izuzetak i to u slučaju prijave nezakonitog otkaza. U tom slučaju prvo morate tužiti poslodavca sudu zbog nezakonitog otkaza i to u roku od 60 dana od momenta kada ste dobili rešenje o otkazu (čl.195 Zakona o radu) a prijavu Inspekciji rada podnosite 15 dana od momenta kada je pokrenut sudski spor.

 

3. SUDSKA ZAŠTITA

Pravni osnov sudske zaštite

Zabrana diskriminacije je Ustavom zajamčeno ljudsko pravo i zabranjena je članom 21. koji utvrđuje da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki, da svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije.

Zato svako ko je povređen diskriminatorskim postupanjem ima pravo da podnese tužbu sudu protiv diskriminatora. Takođe, institucije za zaštitu od diskriminacije na radu, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti i Inspekcija rada, imaju pravo i obavezu da podnose prekršajne prijave protiv diskriminatora.

Postupak

Za zaštitu od diskriminacije na radu razlikujemo dve forme sudske zaštite: građanskopravnu i prekršajnopravnu o kojoj je bilo reči u odeljcima o Povereniku za zaštitu ravnopravnosti i Inspekciji rada. Prekršaji u oblasti rada su svi oni koji se odnose na zabranu diskriminacije kako je definisano u Zakonu o radu od čl.18 do čl. 21. Postupak je hitan. Revizija je uvek dopuštena.

Prvi korak u građanskopravnoj zaštiti je podnošenje tužbe.
Ona se prvo podnosi osnovnom sudu a diskriminisani bira da li će tužbu podneti osnovnom sudu u svom mestu (prebivalištu) ili u mestu gde je prebivalište diskriminatora.

Šta možete tražiti?

Imate mogućnost za više tužbi povodom diskriminacije tako da možete tražiti:

  • konačnu zaštitu od diskriminacije
  • privremenu zaštitu koju sud pruža privremenom merom pre nego što se spor okonča, odnosno i pre nego što je tužba podneta
  • preventivnu zaštitu, da se spreče postupci od kojih preti diskriminacija
  • reaktivnu zaštitu, odnosno zaštitu od diskriminacije koja je već ostvarena
  • naknadu materijalne i nematerijalne štete za sve elemente na koje se odnosi zabrana diskriminacije (od čl.18 do 21, Zakona o radu).
  • dodatnu zaštitu, odnosno izricanje sudskog penala i objavljivanje presude.

O sadržaju svake od mogućih tužbi više pročitajte na sajtu Poverenika za zaštitu ravnopravnosti

Pravila dokazivanja na sudu

Bilo koja tužba da je podneta diskriminator ne može biti oslobođen odgovornosti ako je sud utvrdio da je izvršio neposrednu diskriminaciju. Ako tužilac (diskriminisani) učini verovatnim da je zbog nekog njegovog ličnog svojstva na njegovu štetu načinjena razlika u odnosu na druge osobe tada je na tuženom (diskriminatoru) da dokazuje suprotno, odnosno da dokaže kako tom diskriminatorskom radnjom nije povređeno načelo jednakosti.

Rokovi za odlučivanje suda

O izdavanju privremene mere sud mora hitno da odluči, najkasnije u roku od tri dana od prijema predloga za donošenje privremene mere. Hitno mora da postupa i po tužbi zbog diskriminacije što znači da mora da preduzme radnje bez odlaganja a ti predmeti moraju imati prednost u odnosu na one za koje ne važi hitnost postupanja.

Mogući nastavak sudske procedure

Ako po okončanju postupka na osnovnom sudu smatrate da vam je taj sud neopravdano uskratio zaštitu, a ne želite da odustanete od sudskog postupka, sledeći korak je podnošenje žalbe apelacionom sudu na čijem području se nalazi osnovni sud koji je doneo prvostepenu presudu. Po vašoj žalbi apelacioni sud može presudom potvrditi presudu osnovnog suda ili je preinačiti. Vašu žalbu na presudu može odbaciti ili može ukinuti presudu osnovnog suda i vratitit mu predmet da ga ponovo raspravi i presudi.

 

4. OMBUDSMAN- ZAŠTITNIK GRAĐANA

Nadležnost

Republički, pokrajinski ili lokalni zaštitnik građana ili ombudsman, štiti prava građana kontrolišući rad organa vlasti, državnih ustanova i javnih službi. Odnosno, ombudsman nema zakonskog osnova da postupa po pritužbama koje se odnose na povredu prava kod privatnog poslodavca, dakle nije “ovlašćen” ni za postupanje u slučajevima diskriminacije kod privatnika.

Međutim, ako ste pretrpeli diskriminaciju od bilo kog organa vlasti, u nekoj javnoj ustanovi ili instituciji ili javnom preduzeću bez obzira na kom je nivou vlasti (republičkom, pokrajinskom ili lokalnom) možete se obratiti zaštitniku građana.
U nadležnosti ombusmana je i ispitivanje predstavki građanki/građana koje se odnose na ravnopravnost polova i diskriminaciju po rodnoj osnovi u svim oblastima, dakle i u sferi rada.
Izuzetak je zlostavljanje na radu (mobing) gde ombudsman ima samo savetodavnu ulogu.

Postupak

Republički i pokrajinski zaštitnik građana imaju formulare za podnošenje pritužbi koje možete preuzeti sa njihovih sajtova.
Zaštitnik građana Republike Srbije
Pokrajinski zaštitnik građana-ombudsman

Pritužbu možete podneti i telefonom, običnom ili elektronskom poštom i lično, u njihovim prostorijama. Svi postupci ombudsmana su besplatni za građane i građanke.

Ukoliko je sadržaj pritužbe u nadležnosti ombudsmana, a pritužba podneta u roku od jedne godine od dana kada je podnosilac pružbe pretrpeo diskriminaciju (ili drugu povredu svojih prava) ombudsman obaveštava podnosioca pritužbe i državni organ (ustanovu ili instituciju) na čiji se rad pritužba odnosi o pokretanju postupka. Od organa uprave traži da se u roku od 15 dana izjasni o navodima iz pritužbe. Tokom trajanja postupka ombudsman prikuplja dokaze, razgovara sa svedocima, konsultuje veštake i sl. da bi doneo konačnu odluku.

Ako utvrdi da u postupanju državnog organa nije bilo povrede ljudskih prava – obustavlja postupak.
Ako pak utvrdi da je bilo povrede nekog ljudskog prava ili je učinjena neka nepravilnost u radu, onda organu uprave upućuje preporuku kako da se otklone posledice nastale zbog povrede nekog ljudskog prava. O odluci obaveštava i podnosioca pritužbe a organ uprave dobija rok od 15 dana da obavesti ombudsmana o preduzetim merama.