Dva izveštaja Evropske unije o rodnoj ravnopravnosti

FOTO: Nina Pernat

FOTO: Nina Pernat

Evropski parlament je prošlog meseca usvojio važan izveštaj koji podržava ženska prava i podstiče promenu propisa kako bi se postigla ravnopravnost polova dok je Evropska komisija usvojila godišnji izveštaj o ravnopravnosti muškaraca i žena.

Izveštaj Evropskog parlamenta odnosi se na uporne prepreke na putu ka većoj rodnoj ravnopravnosti i obuhvata širok spektar problema: povećanje olakšica za brigu o deci, suprotstavljanje stereotipima o zapošljavanju žena, smanjenje rodnih razlika u visinama plata i penzija, uspostavljanje plaćenog očinskog odsustva kako bi se uspostavila ravnoteža radnog veka između muškarca/očeva i žena/majki. Kako bi se podigla svest o nasilju nad ženama, predloženo je da se ustanovi evropska godina posvećena ovom problemu.

Uprkos lobiranju nekih konzervativnih grupa, izveštaj je dao punu podršku pravu žena na kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim zdravljem (SHRH), uključujući dostupnost kontracepcije, legalnog pobačaja i seksualnog obrazovanja.

„EU mora da reaguje kad se zbog nedostupnosti određenih zdravstvenih usluga krše osnovna prava žena kao što je slučaj u nekim državama članicama. Žene moraju imati pristup kontracepciji i pobačaju tako da mogu samostalno odlučivati o svojim telima. To je jedno od osnovnih prava u EU-u“, rekla je Angela Vallina, zastupnica Evropskog parlamenta iz Španije povodom konzervativističkih argumenata da je formulisanje, implementacija i korišćenje medicinskih usluga u nadležnosti svake pojedine države članice.

U vezi sa razlikama u stepenu rodne ravnopravnosti u pojedinim državama članicama, u godišnjem izveštaju Evropske komisije, zaključuje se da rodna ravnopravnost nije primarna svim članicama i da neke države ne teže da uravnoteže profesionalni i privatni život žena, osiguravajući na primer brigu o deci. Na ovaj način se dovodi u pitanje mogućnost zapošljavanja žena, ali i potencijalni ekonomski rast.

EU je izdala individualne preporuke za svaku zemlju i iskoristila sredstva iz evropskih strukturnih i investicionih fondova za promociju zaposlenosti žena, ulaganje u obrazovni sistem i brigu o deci, kao i smanjenje poreza i nadoknada koje ugrožavaju ulazak žena na tržište rada.

U godišnjem izveštaju Evropske komisije ukazuje se na određene pozitivne pomake, ali i ističe da još uvek mnogo toga treba uraditi. Rodni jaz u zapošljavanju i na visokim pozicijama se smanjio. Međutim, još uvek je u izvršnim odborima manje od četvrtine žena, uprkos činjenici da one čine gotovo polovinu radne snage (46%). U proseku, za svaki evro koji je plaćen muškarcu, žena dobije samo 84 centi. Jedna od tri žene je žrtva fizičkog i seksualnog nasilja.

Kako bi se podigla svest o razmerama i ukorenjenosti jaza u platama između muškaraca i žena, Evropska komisija je 2012. godine pokrenula i Evropski dan jednakih plata, dok je prošle godine osigurala 2,5 miljona eura za osam transnacionalnih projekata koji imaju za cilj smanjenje jaza i postizanje većeg razumevanja.

Iako usvajanje ova dva izveštaja nedvosmisleno potvrđuje volju Evropske unije da se bori protiv rodne diskriminacije, Malin Björk, švedska članica Evropskog parlamenta, ocenjuje da: „mnogo toga još treba učiniti kako bi se smanjio jaz u platama, poboljšao pristup brizi o deci i ženama omogućio život u sigurnom okruženju“

O uticaju Evropske komisije na rodnu ravnopravnost, Inês Zuber, evropska zastupnica iz Portugala, kaže: „Moramo se više fokusirati na uticaj Evropskog semestra na žene, kao i na političke smernice Evropske komisije koje su u stvari odgovorne za ukidanje određenih prava što je dovelo do nižih plata, izrabljivanja žena i njihovog osiromašenja- a u ekstremnim slučajevima i do prostitucije“, i dodala da „Evropska komisija tvrdi kako želi da brani prava žena, dok istovremeno odbacuje da revidira direktivu o roditeljskom odsustvu koja doprinosi jednakosti između žena i muškaraca“.

Izvori: Womenlobby i GUE/NGL

Prevela i priredila Irena Vujčić Pavlović