Kao prednost skraćenog radnog vremena zaposleni navode kako imaju više vremena za porodicu i za sebe, bolje su fokusirani i motivisani. Poslodavci među dobrim stranam ovakve poslovne politike ističu povećanje produktivnosti, efikasnosti, privlačenje i zadržavanje boljeg osoblja uprkos konkurentskim ponudama sa većom zaradom.
Povodom svog 20. rođendana, časopis za feminističku ekonomiju, »Feminist Economics«, omogućio je besplatan dostup do 20 tekstova koji, po mišljenju uredništva, na najbolji način predstavljaju časopis. Teme ponuđenih tekstova su različite: od rasprava o rodu, preko seksualnosti, do radničkih prava i više od toga.
U toku svog životnog veka, žene u Francuskoj i Švedskoj mogu očekivati da će zaraditi 31% manje od muškaraca, u Nemačkoj 49% a u Turskoj čak 75% manje.
Kao najefektnije načine da se poveća broj žena na tržištu rada, Evropljani navode osiguravanje istih zarada za žene i muškarce za isti posao, dostupniju brigu o deci, fleksibilnije uslove rada i olakšice oko spajanja posla i drugih obaveza.
Zašto je tako malo žena na vodećim pozicijama i šta uraditi da se to promeni?
Radnja holivudskih filmova se odvija u izopačenom alternativnom univerzumu u kome muškarci brojčano nadjačavaju žene za više od 2 prema 1 i u kome žene upadljivo retko razgovaraju o bilo čemu drugom osim o muškarcima. Filmska industrija kao da se zaglavila u 50. godinama 20. veka u kojima vlada diskriminacija i seksizam.
Novim ekvadorskim zakonom o radu, radnicima koji rade kod kuće, među kojima je najveći broj žena – domaćica, priznata su radnička prava i socijalno i penziono osiguranje.
U izvršnim odborima u EU manje od četvrtine su žene, iako one čine gotovo polovinu radne snage (46%). U proseku, za svaki evro koji je plaćen muškarcu, žena dobije samo 84 centi. Jedna od tri žene je žrtva fizičkog i seksualnog nasilja.